Dok Ukrajina sve energičnije zagovara da joj u sklopu mirovnog sporazuma s Rusijom bude omogućeno da u skraćenom roku postane članica EU, BiH, zemlja koja ima punu pažnju EU, nije u stanju ni da sprovede Reformsku agendu.
Crna Gora u finalnoj fazi pristupa
S druge strane, Crna Gora se takođe nalazi u finalnoj fazi pristupa, pa se postavlja pitanje hoće li BiH ostati jedina zemlja u evropskom zapećku, jer praktičnim potezima političara se sve više udaljava od članstva u EU.
Iako i Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, i Faris Kočan, ekspert za zapadni Balkan na ljubljanskom Fakultetu političkih nauka, smatraju da nije realno da Ukrajina dobije skraćeni put ka EU, obojica upozoravaju da kašnjenje BiH na evropskom putu može imati ozbiljne posljedice i da bi Ukrajina mogla napredovati brže.
BiH već kažnjena
Ćerimagić kaže da je BiH kašnjenjem na evropskom putu i nerealizacijom brojnih evropskih investicija već kažnjena na praktičan i veoma konkretan način.
“Mi smo najnepripremljenija zemlja od svih deset kandidata za članstvo. Izostanak reformi u tom smislu onemogućava građanima i privredi BiH da žive u društvu koje je sve usklađenije sa EU”, smatra on.
Kako je rekao, BiH je posebno pogođena time što se u BiH puno govori o Dejtonu i nadležnostima, ali istovremeno dodaje da bi samo napredovanje ka EU pomoglo da se ti problemi riješe.
“Upravo je to ono što EU put, odnosno pregovori o EU članstvu bi ponudili u jednom organizovanom ustavom predviđenom procesu, razgovor gdje bi različiti politički akteri uz pomoć i podršku stručnjaka iz EU mogli razgovarati o tim reformama i u skupu tog procesa ih postepeno usvajati”, ističe on.
Ideja o ubrzanom članstvu Ukrajine odbijena
Kada je riječ o Ukrajini, on naglašava da je u posljednjih desetak dana postalo jasno da bez obzira na spremnost Evropske komisije da na neki način prilagodi metodologiju, ideja o ubrzanom članstvu Ukrajine je odbijena.
“Tu prije svega mislim na Njemačku, kancelara Merca, ali i njegovu sestrinsku stranku iz Bavarske, koji su svi i javno i vrlo otvoreno rekli da, što se tiče punopravnog članstva, na taj način nije moguće, odnosno da je potrebno prije svega Ukrajina da ispuni sve uslove, a onda i da se EU pripremi za članstvo Ukrajine. Njima su se pridružile i druge članice, austrijski kancelar je vrlo javno i otvoreno rekao da je protiv toga, luksemburški ministar vanjskih poslova, belgijski premijer, holandski parlament, tako da smo imali puno tih odbijanja jedne takve ideje”, istakao je on.
Ćerimagić, međutim, naglašava da su ovi razgovori važni jer se sada odlučuje o modalitetu pristupanja svih ovih zemalja, uključujući pitanje novčane pomoći, pristupa jedinstvenom tržištu i sličnim idejama.
Kočan smatra da je realno i izvjesno da će Ukrajina dobiti neke olakšice na putu ka EU, ali ne i punopravno članstvo u kratkom roku.
“Formalno članstvo zahtijeva ispunjenje Pravne stečevine, jednoglasnost država članica i ratifikacije, što teško ide preko noći, čak i uz snažan geopolitički pritisak. Ako Crna Gora uđe za nekoliko godina, to bi značilo da se proširenje ponovo posmatra u pozitivnom smislu, ali i da će se primjenjivati stroži pristup zasnovan na konkretnom učinku”, naglašava on.
Prilika za BiH
Za BiH, kako ističe, to znači i priliku jer je prostor za proširenje otvoren, ali i rizik jer zemlje s jednostavnijim uređenjem, poput Crne Gore, napreduju brže.
“BiH je u realnoj opasnosti da zaostane ako se nastave blokade odlučivanja, slabi rezultati u vladavini prava i percepcija da država nema kapacitet za implementaciju EU pravila. Uz to, pojačana konkurencija za političku pažnju i resurse EU dodatno kažnjava sporost”, pojašnjava on.
U tom smislu, kako kaže, BiH neće automatski ostati u zapećku, ali hoće ako ne iskoristi trenutni momentum.
“Ključ je brz i depolitiziran reformski paket, minimaliziranje unutrašnjih opstrukcija prema EU i kredibilna provedba dogovorenih obaveza. Ali o svemu tome se može realno pričati nakon izbora”, naglasio je on.
